Izborna šutnja je nepoštovano, neprovedeno i neprovedivo ograničenje slobode izražavanja, a nisu propisane kaznene odredbe za njezino kršenje u izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Dapače, masovni mediji, točnije televizijski i elektronički, krše izbornu šutnju svake izbore za Sabor i predsjednika.

Naime, u sklopu izborne šutnje je zabranjeno objavljivanje fotografija i izjava kandidata. A upravo na svakim izborima za Sabor, pa tako i ovim, gotovo sve televizije i elektronički mediji na dan održavanja izbora objavljuju fotografije, snimke i izjave kandidata, koje su obično uzete prilikom dolaska kandidata na biračko mjesto.

Ironično, neki mediji u istim člancima i emisijama u kojima krše izbornu šutnju, izvješćuju o kršenju izborne šutnje SMS porukama i na društvenim mrežama. Prenose i izjave predsjednika, odnosno potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva o kršenju izborne šutnje.

Predsjednik i potpredsjednici Državnog izbornog povjerenstva državni su dužnosnici, mahom suci, koji, između ostalog, izvješćuju javnost o provedbi izbora. Je li se DIP ikada oglasio o kršenju izborne šutnje na televizijama i u elektroničkim medijima? S obzirom da je notorno da se to događa, kao i da je glasnogovornik DIP-a izjavio kako mogu utvrditi kršenje izborne šutnje, pa bi se to eventualno kod televizija jednoga dana možda cijenilo kao otegotna okolnost u Vijeću za elektroničke medije kod odlučivanja o novoj koncesiji, nevjerojatno je da se nisu oglasili o tome.

Izbornu šutnju treba ukinuti, ali Državno izborno povjerenstvo ne bi smjelo zanemariti da su masovni mediji najveći kršitelji izborne šutnje. Ako prosljeđuju HAKOM-u pritužbe zbog promidžbe u SMS-u, trebali bi Vijeću za elektroničke medije proslijediti pritužbe zbog promidžbe na televiziji i web portalima, koji dosežu puno veću publiku.