Hrvatska je po udjelu iznimno religioznog stanovništva pretekla Poljsku, Irsku, Italiju i Portugal.

Objavljeno je novo istraživanje neovisne američke organizacije Pew Research na temu religioznosti europskog stanovništva. Europa ima tradicionalno manje religiozno stanovništvo od ostatka svijeta i udio vrlo religioznog stanovništva na našem kontinentu se nastavlja smanjivati, ali primijećeni su neki trendovi i razlike u odnosu na prethodna istraživanja prošlih godina.

Najviše se smanjuje udio izrazito religioznog stanovništva u zemljama gdje prevladava katoličanstvo ili protestanizam, a iznimka je samo Hrvatska gdje se udio izrazito religioznog stanovništva povećava.

Najreligioznija zemlja u Europi je Rumunjska s 55% stanovništva koje je okarakterizirano kao "iznimno religiozno". Što to konkretno znači? Prema objašnjenju Pew Researcha, to su odrasle osobe koje idu na vjerska događanja barem jednom mjesečno, mole se barem jednom dnevno, vjeruju u Boga sa 100-postotnom sigurnošću i kažu da im je vjera vrlo bitna u životu.

Nakon Rumunjske slijede Armenija, Gruzija, Grčka, Moldavija i Bosna i Hercegovina. Hrvatska je na sedmom mjestu s 44 posto iznimno religioznog stanovništva. Budući da su ispred nas zemlje s većinskim pravoslavnim ili muslimanskim stanovništvom, Hrvatska je na prvom mjestu po religioznosti među većinski katoličkim zemljama.

Prema svim prijašnjim istraživanjima Irska, Portugal, Poljska i Italija bili su ispred nas, ali više nisu. Poljska je pala na osmo mjesto, Portugal je deveti, a deseta je Srbija s 32 posto iznimno religioznog stanovništva. Irska je sada tek 15. s 24 posto.

Među 34 europske zemlje u kojima je istraživanje provedeno, najmanje su religiozni stanovnici Estonije (samo 7%), Danske (8%) i Češke (8%).