Austrijska ministrica za Europu, integracije i obitelj Claudia Bauer (ÖVP - desni centar) dovršila je prijedlog od 24 točke za zabranu takozvanog političkog islama i uputila ga koalicijskim partnerima SPÖ-u i NEOS-u. Sadržaj dokumenta nije objavljen. Zabrana još nije donesena ni predložena kao zakon, a ustavni pravnici upozoravaju na pravne prepreke.

Bauer je u petak, 2. listopada, potvrdila da je dokument gotov i da se o njemu raspravlja unutar koalicije. Prvi je o tome izvijestila Kronen Zeitung, a potvrdu je dobila i agencija APA iz ministričina ureda. Pojedine točke ministrica dosad nije objavila.

Poznato je da dokument sadrži zahtjeve koje je Bauer ranije iznosila javno: zabranu Muslimanskog bratstva i Hamasa te jaču državnu kontrolu nad islamskom vjeronaukom. Pravna osnova je program vlade, a prateće izmjene najavljene su u pravu udruga i u propisima o vjerskim zajednicama.

Kako je došlo do inicijative

Zabranu je u više intervjua najavio savezni kancelar Christian Stocker (ÖVP), nakon čega je Bauer krajem kolovoza najavila da izrađuje konkretan prijedlog za ustavni zakon.

Politički islam tada je opisala kao "najveću opasnost našeg vremena", ustvrdivši da se postavlja iznad demokratske pravne države i da želi preustrojiti društvo i državu. Najavila je da će ga se i njegove organizacije u Austriji i Europi suzbijati svim sredstvima, a mjere, kaže, namjerava postaviti "široko i dalekosežno", slično kao kod zabrane nošenja marame za djecu.

Claudia Bauer, rođena 1994. u Linzu kao Claudia Plakolm, ministrica je od ožujka 2025. Prije toga bila je državna tajnica za mlade u Uredu kancelara.

Vjeronauk ostaje, ali pod nadzorom

Bauer je krajem rujna zatražila jaču državnu kontrolu nad konfesionalnom vjeronaukom u školama, uz provedbu programske točke o vjerski neovisnom školskom nadzoru. Riječ je, kaže, o kvalifikacijama vjeroučitelja, nastavnim materijalima i boljem državnom nadzoru nad time tko predaje i što se predaje.

Vjeronauk, naglasila je, ne namjerava ukinuti - i to iz pragmatičnog razloga koji je sama navela: radikalizacije. Ako nema državne islamske vjeronauke koja se odvija po austrijskim pravilima i vrijednostima, tvrdi, muslimanska djeca neće imati razumnu vrijednosnu osnovu, a socijalizacija će se odvijati isključivo u džamijskoj udruzi i na TikToku.

U izjavi za Kronen Zeitung kritizirala je i način financiranja, ustvrdivši da ima "čudan prizvuk" kad porezni novac preko računa vjeroučitelja odlazi izravno Islamskoj vjerskoj zajednici (IGGÖ).

Reakcija Islamske vjerske zajednice

Bauer je početkom rujna u razgovoru za ORF-ov Sonntagsjournal izjavila da je politički islam u Austriji proširen do te mjere da bi zabrana mogla pogoditi i uhodane organizacije poput IGGÖ-a. Kasnije je iz ministarstva poručeno da zabrana IGGÖ-a "nije na stolu".

IGGÖ je reagirao napomenom da zakonom priznato vjersko društvo nije udruga ni sportska organizacija. Najavio je da će prijedlog ispitati nakon što bude dostavljen i da će se "konstruktivno uključiti u postupak savjetovanja", uz ogradu da se eventualne promjene moraju kretati unutar ustavnog okvira.

U Austriji, prema procjenama, živi više od 750.000 muslimana.

Stav NEOS-a

Socijalno-liberalni NEOS, koji je u vladajućoj koaliciji s ÖVP-om i SPÖ-om, podržava mjere protiv konkretnih organizacija, ali odbija zabranu usmjerenu na vjersku zajednicu kao takvu.

Klubski šef NEOS-a Yannick Shetty poručio je da stranka očekuje "pravno provediv prijedlog" te da zabrana pretpostavlja jasnu pravnu definiciju koja mora izdržati sudsku provjeru. "Otvoreni smo za sve što Austriju čini sigurnijom", naveo je.

Istodobno je zatražio konkretne i ustavnopravno održive mjere umjesto "politike naslova" i izrijekom naglasio da islam i islamizam nisu isto. Zabrana cijele vjerske zajednice, poručio je, "s NEOS-om se neće dogoditi i o tome se ozbiljno ne raspravlja".

NEOS je pozdravio najavljeno postupanje protiv Muslimanskog bratstva i dodatno zatražio da se Austrija na razini Europske unije zauzme za uvrštavanje ogranaka te organizacije na EU-ov popis terorističkih organizacija.

Ministar obrazovanja Christoph Wiederkehr (NEOS) u ORF-ovoj Pressestunde signalizirao je spremnost na razgovor, ali je upozorio da smještanje stručnog nadzora nad vjeronaukom u cijelosti pod državu "ustavnopravno uopće nije trivijalno".

Stav SPÖ-a i oporbe

Državni tajnik SPÖ-a (socijaldemokrati) Jörg Leichtfried izjavio je za Ö1 da se pravna država i demokracija moraju braniti "ako se religija zloupotrebljava za napad na tu pravnu državu i tu demokraciju".

Istodobno je iz SPÖ-a stigla kritika Bauerinih izjava o IGGÖ-u; bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ) upozorio je da se IGGÖ ne smije izjednačavati s ekstremističkim organizacijama. Stranka traži cjelovitu raspravu o temi prije konkretnih zakonodavnih koraka.

Oporbeni FPÖ (desni populisti) najavu je ocijenio nedostatnom i nazvao je PR-izjavom.

Pravne prepreke i prethodni pokušaji

Ustavni pravnik Peter Bußjäger upozorio je na pravne zapreke takvoj zabrani. Središnji problem je definicija: "politički islam" je pojam iz politologije, a ustavna zabrana traži određenje dovoljno precizno da izdrži sudski nadzor.

Slični prijedlozi u austrijskom parlamentu odbijeni su 2020. i ponovno u ožujku 2026., među ostalim i glasovima ÖVP-a.

Austrija već ima niz propisa u tom području: Zakon o islamu iz 2015., Dokumentacijski centar za politički islam osnovan 2020., kazneno djelo vjerski motiviranog ekstremističkog udruživanja uvedeno 2021. te zabranu nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina u državnim školama. Novost predložene mjere je u tome što se traži ustavna zabrana samog pojma, a ne pojedinačnih organizacija ili radnji.

Daljnji tijek ovisit će o pregovorima unutar koalicije. Za ustavni zakon potrebna je dvotrećinska većina u Nacionalnom vijeću - koju tri vladajuće stranke nemaju. Čak i ako se zastupnici svih vladajućih stranaka slože oko prijedloga, opet će trebati još 12 glasova Zelenih ili FPÖ-a. Zeleni su dosad redovito glasali protiv sličnih prijedloga, a FPÖ zasad pokazuje neslaganje (nije im dovoljno radikalno) iako nije isključeno da bi se mogli usuglasiti.