Slobodno kretanje ljudi jedan je od temeljnih stupova Europske unije. To je jedna od "četiri sloboda" jedinstvenog tržišta; ostale tri su slobodno kretanje robe, usluga i kapitala. Kada kažemo EU, mislimo "mogu studirati u Njemačkoj", "mogu piti češko pivo", "mogu otvoriti firmu u Estoniji" itd.
Ipak, zadnjih godinu i pol dana svjedočimo kako su se stvari promijenile. Države članice su ograničile slobodu kretanja radi očuvanja javnog zdravlja. Zabranile su ulazak, uvele karantene za putnike i zahtijevale potvrde o preboljenju, testiranju ili cijepljenju.
Uoči ljeta,
Europski parlament predstavio je EU digitalne COVID potvrde, tzv. covid putovnice, kao alat za pomoć pri ponovnoj uspostavi slobode kretanja ljudi u Europskoj uniji. One bi omogućile jednostavno priznavanje potvrda o preboljenju, testiranju ili cijepljenju među državama članicama.
Pri tome, kao bitno je naglašeno da covid potvrda neće biti preduvjet za ostvarivanje slobode kretanja te da ona nije putna isprava. Također, osobe koje se odluče ne cijepiti ne smiju ni direktno ni indirektno biti diskriminirane.
Dakle,
covid potvrda trebala je, kao neobavezan dokument, olakšati slobodno kretanje unutar EU-a.
Europski parlament ih je usvojio 9. lipnja, a prvi dan primjene bio je 1. srpnja. Točno na prvi dan primjene, europski povjerenik za pravosuđe Didier Reynders preporučio je državama članicama da ih počnu koristiti u
druge svrhe: odlaske na koncerte, festivale, u kazališta, restorane itd.
Mnoge zemlje su ga poslušale. Danska je još prije EU potvrde uvela Coronapass, potvrdu za posjete frizeru, autoškoli i, kasnije, kulturnim ustanovama. No, iako Danska ukida sve mjere pa tako i covid potvrdu 10. rujna, njen primjer uvođenja potvrda za druge svrhe slijedile su Austrija, Slovenija, Irska itd.
Mjere su općenito
enormno nepopularne, ali za razliku od mnogih zemalja Hrvatska nije svjedočila nasilnim prosvjedima. Možda je upravo razlog što je kontrola njihova provođenja slaba ili nikakva.
Vjerovali ili ne, Hrvatska je uvela covid potvrde za javna okupljanja na Jadranu s više od 50 posjetitelja. Iako je očito da se gotovo
nitko ne pridržava te mjere, mali ali glasan dio javnosti agitira da se ograničenja uvedu i za primjerice
odlazak u trgovinu.
Hrvatska vlada i stožer zasada ne sufliraju o primjeni covid potvrda za uobičajene aktivnosti poput korištenja javnog prijevoza ili obrazovanja. Razlog je možda upravo u iznimno malom obuhvatu cijepljenjem. U Hrvatskoj je tek 50% odraslih primilo prvu dozu cjepiva, dok na razini EU taj postotak iznosi 75%.
Famozna hrvatska birokracija i slaba računalna pismenost vjerojatno su glavni razlozi zbog kojih je, prema podacima s početka kolovoza, samo 860 tisuća covid potvrda izdano. Tada je bilo cijepljeno 1,6 milijuna osoba. Većina koja nije izvadila potvrde vjerojatno su starije osobe koje ne koriste portal eGrađani, a papirnate potvrde se mogu dobiti samo u podružnicama HZZO-a i, od 29. srpnja, u ljekarnama.
Ako pribrojimo osobe koje su službeno preboljele bolest, dolazimo do podatka da svega oko 43% građana koji imaju pravo na covid potvrdu su istu izvadili. Treba ponoviti da, iako se covid potvrda uporno poistovjećuje s potvrdom o cijepljenju, ona sadrži potvrdu o preboljenju bolesti kao i podatak o negativnom testu na covid.
Europska komisija obvezna je do 31. listopada dostaviti izvješće Europskom parlamentu. Izvješće će obuhvatiti smjernice u pogledu mogućeg izdavanja potvrda o preboljenju na temelju serološkog testiranja na antitijela. HZJZ je objavio početkom ožujka rezultate serološkog istraživanja, kada je objavljeno da je 25% testiranih uzoraka bilo pozitivno na antitijela protiv virusa koji uzrokuje covid.
Moglo bi ispasti da su prometne nesreće opasnije od covida za mlađe od 40 ili 50 godina. To ne znači da je preboljenje sigurnije od cjepiva, naročito za pretile ili kronično bolesne osobe (a kamoli za starije).
Zdravstvene preporuke izvan su opsega ovog članka. Ako se cijepiš, a protiviš se segregaciji i prisili, razmisli o bojkotiranju covid potvrde. Sjeti se da su one uvedene za olakšanje prelaska granica.
