POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

POLITIKA

DRUŠTVO

LJUDSKA PRAVA

EKONOMIJA

HRVATSKA

SVIJET

ŠKOLA

ZANIMLJIVO

SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje



SDP-ovo rješenje problema iseljavanja - još veće iseljavanje

27.11.2017.

PIŠE: Mislav Tolušić FOTO: SDP

Drago mi je čuti da oporba predstavlja svoja zakonska rješenja, a ne samo da čeka zasjedanje sabora kako bi mogla započeti neka bezvezna prepucavanja.

S druge strane - pristup rješavanju problema čini mi se ide u krivom smjeru. Bilo kakva porezna olaksica je uvijek dobra u zemlji u kojoj su porezi visoki, taj dio im je jedini mali plus. Mali plus zato što stvari treba sistemski riješiti, a ne parcijalno. Ako su previsoki porezi problem, onda taj problem treba riješiti sistemski za sve, a ne samo za poduzetnike koji zapošljavaju radnike "na stalno".

Vezati minimalnu plaću za postotak prosječne plaće je čista gluparija. Prvo, zato što minimalna plaća u pravilu ne podiže standard ljudi; ako svi koji rade na minimalcu dobiju povišicu, valjda je logično očekivati da će onda poduzetnici podići cijene usluga/prozivoda kako bi kompenzirali rast troškova - nešto slično smo vidjeli s trošarinama na mobitele (bivši ministar financija je govorio da telefonske usluge neće poskupjeti).

Drugo je stvar čiste mehanike, prosječne plaće variraju. Varijacija po definiciji znači da se stvari miču gore-dolje. Ako prosječna plaća padne, hoće li se onda i minimalna plaća smanjiti? Kako takva mjera može bilo kome dati ikakvu sigurnost? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u četvrtom kvartalu 2012. godine je bila 7.983 kuna; godinu dana kasnije 7.910 kuna; u isto vrijeme 2016. je bila 7.890 kuna. Ovakav trend rasta-pada plaće je vezan isključivo za ekonomski ciklus. Kad se ekonomija počne oporavljati, ljudi se zapošljavaju, ali s obzirom da na početku oporavka imamo veliku stopu nezaposlenosti, plaće u pravilu padaju; kako gospodarstvo raste i jača, plaće počinju rasti. S obzirom da plaće zaostaju za ekonomiskim rastom, obratno bi se događalo za vrijeme recesije – kako bi počela rasti nezaposlenost (koja u pravilu prvo pogađa ljude sa nižim primanjima); prosječna plaća raste; to bi u recesiji povećavalo troškove ljudi koji rade na minimalcu. Posljedica bi bila jos brže otpuštanje ljudi – poduzetnici ne bi bili u poziciji davati “povišice” dok im prihodi padaju.

Treća teza zašto se mladi sele je skroz krivo postavljena. Ako se mladi sele zbog minimalca, onda jedini način da zaustavimo iseljavanje je da podignemo minimalac do razine njemačkog minimalca. Realnija teza je da se ljudi sele zato što je Hrvatska prebirokratizirana zemlja koja nije povoljna za poduzetnike, pa samim time imamo slab gospodarski rast.

Problem zašto je teza krivo postavljena je rezultat nerazumijevanja problema, manjka ideja i razumijevanja moderne ekonomije. Zato jedino što nam SDP može ponuditi su populistička rješenja.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: SDP (27), ISELJAVANJE (10), MINIMALAC (21), MLADI (2), DAVOR BERNARDIĆ (9)

Drago mi je čuti da oporba predstavlja svoja zakonska rješenja, a ne samo da čeka zasjedanje sabora kako bi mogla započeti neka bezvezna prepucavanja.

S druge strane - pristup rješavanju problema čini mi se ide u krivom smjeru. Bilo kakva porezna olaksica je uvijek dobra u zemlji u kojoj su porezi visoki, taj dio im je jedini mali plus. Mali plus zato što stvari treba sistemski riješiti, a ne parcijalno. Ako su previsoki porezi problem, onda taj problem treba riješiti sistemski za sve, a ne samo za poduzetnike koji zapošljavaju radnike "na stalno".

Vezati minimalnu plaću za postotak prosječne plaće je čista gluparija. Prvo, zato što minimalna plaća u pravilu ne podiže standard ljudi; ako svi koji rade na minimalcu dobiju povišicu, valjda je logično očekivati da će onda poduzetnici podići cijene usluga/prozivoda kako bi kompenzirali rast troškova - nešto slično smo vidjeli s trošarinama na mobitele (bivši ministar financija je govorio da telefonske usluge neće poskupjeti).

Drugo je stvar čiste mehanike, prosječne plaće variraju. Varijacija po definiciji znači da se stvari miču gore-dolje. Ako prosječna plaća padne, hoće li se onda i minimalna plaća smanjiti? Kako takva mjera može bilo kome dati ikakvu sigurnost? Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u četvrtom kvartalu 2012. godine je bila 7.983 kuna; godinu dana kasnije 7.910 kuna; u isto vrijeme 2016. je bila 7.890 kuna. Ovakav trend rasta-pada plaće je vezan isključivo za ekonomski ciklus. Kad se ekonomija počne oporavljati, ljudi se zapošljavaju, ali s obzirom da na početku oporavka imamo veliku stopu nezaposlenosti, plaće u pravilu padaju; kako gospodarstvo raste i jača, plaće počinju rasti. S obzirom da plaće zaostaju za ekonomiskim rastom, obratno bi se događalo za vrijeme recesije – kako bi počela rasti nezaposlenost (koja u pravilu prvo pogađa ljude sa nižim primanjima); prosječna plaća raste; to bi u recesiji povećavalo troškove ljudi koji rade na minimalcu. Posljedica bi bila jos brže otpuštanje ljudi – poduzetnici ne bi bili u poziciji davati “povišice” dok im prihodi padaju.

Treća teza zašto se mladi sele je skroz krivo postavljena. Ako se mladi sele zbog minimalca, onda jedini način da zaustavimo iseljavanje je da podignemo minimalac do razine njemačkog minimalca. Realnija teza je da se ljudi sele zato što je Hrvatska prebirokratizirana zemlja koja nije povoljna za poduzetnike, pa samim time imamo slab gospodarski rast.

Problem zašto je teza krivo postavljena je rezultat nerazumijevanja problema, manjka ideja i razumijevanja moderne ekonomije. Zato jedino što nam SDP može ponuditi su populistička rješenja.

VIŠE IZ RUBRIKE: POLITIKA, HRVATSKA
Teme: SDP (27), ISELJAVANJE (10), MINIMALAC (21), MLADI (2), DAVOR BERNARDIĆ (9)

Pregleda: 3597