Nakon zločina u Drnišu u javnosti se proširila informacija kako je protiv ubojice podignuta optužnica 2023. godine zbog izrade i posjedovanja ilegalnog oružja, ali predmet je bio u ladici Općinskog suda i ročište nikad nije određeno. Nekoliko dana je trebalo da iz Općinskog suda u Šibeniku odgovore na prozivke medija i javnosti.

Sutkinja Ana-Marija Paić Baković, glasnogovornica Općinskog suda u Šibeniku, objašnjava kako je njihov sud bio pretrpan predmetima na malen broj sudaca (4 suca na 1213 neriješenih predmeta krajem 2023.) i kako su morali rješavati predmete iz ranijih godina.

Iz njihovog bi se priopćenja mogao steći dojam kako su sudovi u Hrvatskoj pretrpani i da imamo premalo sudaca. Međutim, kada brojke stavimo u kontekst i usporedimo s drugim zemljama članicama EU, to ne ispada tako.

U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima Vrhovnog suda RH, registrirano oko 1.660 sudaca, što je 43 suca na 100.000 stanovnika. Po gustoći sudske mreže Hrvatska je uvjerljivo prvak Europske unije, a vjerojatno i cijele Europe.

Hrvatska ima dvostruko više sudaca na 100.000 stanovnika od EU prosjeka, koji iznosi 22.

Najbliža nam je Crna Gora s 42 suca na 100.000 stanovnika. Zatim slijede Slovenija (41), Srbija (39), Grčka (37), Luksemburg (35), Bugarska (34), Austrija (29), Latvija (28), Češka (28), Mađarska (28), Litva (26).

Njemačka ima 25 sudaca na 100.000 stanovnika, Rumunjska 23, Portugal 20, a Finska 21. Ispod prosjeka su Francuska (11), Španjolska (12), Italija (12), Nizozemska (15), a najmanje sudaca je u UK-u (3 na 100.000 st.), Irskoj (3), Danskoj (7) i Švedskoj (12).

Prema ovoj statistici, Hrvatska bi trebala imati puno manje problema s pravosuđem od mnogih drugih europskih država. Međutim, broj sudaca nije jedini podatak koji je ovdje bitan. Pogledajmo i broj predmeta.

U Hrvatskoj je u 2023. godini (zadnja godina za koju su podaci dostupni) na svim sudovima zaprimljeno ukupno 1,26 milijuna predmeta. To uključuje sve sudske predmete. To je otprilike 33 predmeta na 100 stanovnika godišnje.

Europski prosjek građanskih i trgovačkih predmeta godišnje je između 2 i 3 predmeta na 100 stanovnika, dok je u Hrvatskoj konstantno iznad 3,3, što znači da Hrvatska odudara od europskog prosjeka i po broju pokrenutih tužbi i parnica. U rangu s nama, među zemljama s najviše sudskih predmeta po stanovniku, još su Rumunjska i Belgija.