Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u prvoj godini svoga mandata već krenuo s reformama radnog zakonodavstva i snižavanjem poreza na dividende i dobit. To je izazvalo pobune sindikata, ali se na njih nije previše obazirao. Suočen je i s čestim prosvjedima radikalne ljevice, a ni desnica mu nije naklonjena.

Rezultati nisu dobri. Nezaposlenost i dalje stoji na visokih 9,1 posto, gospodarski rast je pao ispod 2 posto, potpora ovoj vladi se topi. Macron je izjavio kako očito dosadašnje reforme nisu bile dovoljne. Za budžet 2019. najavljuje nove porezne rezove. Rekao je da država "troši lude količine para na socijalne programe". Ukinut će 4.100 radnih mjesta u javnom sektoru. Novi porezni rezovi zahvatit će biznise, ali i osobe jer će se postupno smanjiti godišnji porez na nekretnine do samog ukidanja. Riječ je o rezovima koji bi trebali ostaviti biznisima i privatnim osobama ukupno 20 milijardi eura što bi trebalo oživjeti uspavano francusko tržište.

"Naš dugoročni cilj je izgraditi novi francuski prosperitet od kojeg će imati koristi Francuzi u svim regijama", rekao je ministar financija Bruno Le Maire. "U usporedbi s našim susjedima, dosadašnje reforme nisu dale dobre rezultate. To znači da smo činili manje od njih na popravljanju nezaposlenosti, deficita i gospodarskog rasta. Nećemo stati, nastavljamo."

Macron je pred izbore obećao da će do kraja mandata balansirati proračun, za što će biti potrebni još veći rezovi javne potrošnje, da će otpustiti 120.000 ljudi u javnom sektoru i stati na kraj skupoj birokraciji. Sasvim očekivano, u ovoj fazi mu popularnost opada i najniža je dosad - prema anketama samo 20-ak posto stanovništva podržava njegovu politiku - ali ukoliko napravi ozbiljne reforme i one urode plodom, do sljedećih predsjedničkih izbora 2022. mogao bi vratiti potporu većeg dijela javnosti. Ključni su rezultati.